Latinica | Ћирилица

 
   

Kontaktirajte nas

Prijatelji gimnazije

Obitelj Vucelić - prijatelji Spogovaca

Film o gimnaziji

Školski list Spogovac

Arhiva vijesti



A+ A-    

   
       
 
   
 

Proslavljen jubilej srpske prosvjete u Zagrebu

Objavljeno:25-04-2015

Svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 21. travnja 2015. godine proslavljen je jubilej dvije stotine godina od osnivanja prve srpske škole pri Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Zagrebu i deset godina od osnivanja Srpske pravoslavne opće gimnazije Kantakuzina Katarina Branković.

Odazivajući se pozivu Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr. Porfirija u svečanim ložama predivnog zagrebačkog doma umjetnosti i kulture našli su se predsjednica Republike Hrvatske gđa Kolinda Grabar-Kitarović i bivši predsjednici Republike, g. Stjepan Mesić i prof. dr. Ivo Josipović, izaslanica predsjednika Republike Srbije gđa Jasmina Mitrović Marić, Preosvećeni gospoda episkopi bački Irinej, britansko-skandinavski Dositej, osječko-poljski Lukijan, vranjski Pahomije, dalmatinski Fotije, bihaćko-petrovački Atanasije, gornjokarlovački Gerasim, kruševački David, srednjoeuropski Sergije i vikarni jegarski Jeronim.
Izaslanik kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog, bio je mons. Ivan Šaško, a pozivu se odazvao i apostolski nuncij u Zagrebu mons. Alessandro Derik. Također, prisutni su bili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora g. Davor Bernardić, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vlade Republike Hrvatske prof. dr. Roko Andričević, zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava g. Božidar Štubelj, zamjenica gradonačelnika Zagreba gđa Vesna Kusin, izaslanik predsjednika Republike Srpske g. Miladin Dragičević, saborski zastupnici prof. dr. Milorad Pupovac, g. Mile Horvat, g. Dragan Crnogorac, g. Zdravko Ronko, kao i uvažena gospoda direktori vladinih Uprava za odnose s crkvama i vjerskim zajednicama Hrvatske, Srbije i Republike Srpske g. Šime Jerčin, dr. Mileta Radojević i g. Dragan Davidović.
Među prisutnima bili su predstavnici vjerskih zajednica u Zagrebu: rabin Lucijano M. Prelević, gđa Jasminka Domaš, g. Toma Magda i g. Željko Mraz iz Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj. Svečanom događaju nazočili su predstavnici veleposlanstava Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Rusije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Norveške, Austrije, Ukrajine i Njemačke.
Pozivu se odazvao i rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damir Boras i rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, dok je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu predstavljao prof. dr. Jure Zečević.
Iz gradskog Ureda za obrazovanje prisutna je bila mr. Katarina Milković, a srpska društva Prosvjeta i Privrednik predstavljali su predsjednici g. Čedomir Višnjić i g. Nikola Lunić. Uz predsjednike županijskih Vijeća srpske nacionalne manjine, prisutan je bio g. Saša Milošević, predsjednik VSNMGZ, predstavnici brojnih nevladinih organizacija, gimnazija i drugih odgojnih i obrazovnih ustanova u Zagrebu, svećenstva i monaštva Eparhije zagrebačko-ljubljanske. Arhimnadrit Nikodem došao je sa maturantima Bogoslovije Sveta Tri Jerarha. Rado su se pozivu odazvali brojni sveučilišni profesori iz Zagreba, bivši učenici Gimnazije i njihovi roditelji, prijatelji Škole i Crkve u Zagrebu iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, ličnosti iz kulturnog, društvenog i medijskog života, kao i domaćin Hrvatskog narodnog kazališta intendant gđa Dubravka Vrgoč.
Poslije intoniranja državnih himni Hrvatske i Srbije i molitve Gospodnje u izvođenju združenih zborova Hrvatskog narodnog kazališta i Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, koje je predvodila dirigent Nina Košet, prisutne je pozdravio ravnatelj Škole protojerej-stavrofor Slobodan Lalić najavivši obraćanja govornika.
Najprije se obratio Mitropolit zagrebačko-ljubljanski dr. Porfirije, predsjednik Školskog odbora, zahvalivši Bogu na danu u kome smo se sabrali proslaviti dva značajna jubileja: -Čudesan je dan ovaj koji nam je podario Gospodin, dan u kojem smo se skupili da zajedno proslavimo dva stoljeća srpskog školstva u Zagrebu, kao i prvo desetljeće rada Srpske pravoslavne opće gimnazije \"Kantakuzina Katarina Branković\". Dvije stotine godina tradicije i deset godina aktivnog stjecanja znanja razlozi su da zahvalimo Gospodinu i svima onima koji su ugradili sebe u obrazovanje srpske djece u Zagrebu.
-nema ljepšeg povoda nego da zajednički slavimo svjetlost znanja očuvanog u patini tradicije i to pred licem naše mladosti i zarad njene budućnosti. Naša dva naroda, hrvatski i srpski, koje međusobno povezuju kršćanska vjera, kao i prostori na kojima se stoljećima međusobno prožimaju i prepliću, danas su obogaćeni još jednim lijepim iskustvom - iskustvom zajedničke radosti. Mi tu radost doživljavamo, vjerujem, na isti način, iako nismo jednolični. Ni pjevanje zborova, koje smo upravo čuli, nije jednolično. Čuli smo univerzalno i poli pjevanje. To znači da se i Bogu ne mora i ne treba moliti jednolično. Bog to ne traži i ne očekuje od nas. Ono što Bog očekuje od nas, bilo da mu pjevamo jednoglasno, višeglasno, uz pratnju orgulja ili nekog drugog instrumenta, je da budemo jednodušni u činjenju dobra i da imamo ljubav jedni prema drugima, bez obzira na to kako pjevamo Bogu, kako mu se molimo . U toj ljubavi, jednih prema drugima, pred Uskrslim Gospodinom i mladim naraštajima dužni smo da zajedno čuvamo sve ono što nas zbližava. Naglašavamo ove vrijednosti, jer upravo na njima je jedino moguće graditi temelj za bogomblagoslovljenu, mirnu i sretnu budućnost. Ono što čini ovaj jubilej i ovaj susret još većim i značajnijim je da smo, slava i hvala Gospodinu, smogli snage da iza sebe ostavimo događaje iz ne tako slavne prošlosti. Veličina i značaj današnjeg sakupljanja, pod ovim prekrasnim svodovima doma hrvatske umjetnosti i kulture, je da smo unatoč svemu ovdje zajedno i da zajednički dijelimo nadu u još bolje sutra. To činimo, ne samo radi nas, nego radi naše djece, kojima ostavljamo u nasljeđe ono što nam je Gospodin Naš Isus Krist ostavio rekavši: Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam (Jn.14,27), poručio je Mitropolit zagrebačko-ljubljanski g Porfirije.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba gđa Vesna Kusin podsjetila je na svesrdnu podršku gradonačelnika g. Milana Bandića koji je poticao gradnju novog školskog zdanja Gimnazije na Svetom Duhu u Zagrebu i pratio njezin razvoj i napredak. Gđa Kusin je ocijenila da Škola kod svojih polaznika razvija ono što se naziva kozmopolitskim duhom.
Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. Roko Andričević je ukazao na sustav hrvatskog školstva koji kroz postojeće modele omogućuje njegovanje jezika i pisma nacionalnih manjina. -Trenutno unutar državnog sustava obrazovanja ove modele pohađa ukupno 2575 učenika učeći srpski jezik i ćirilično pismo, precizirao je prof. dr. Andričević.
Prisutne je potom u ime predsjednika Republike Srbije pozdravila izaslanica gđa Jasmina Mitrović Marić koje je ranije posjećivala Gimnaziju i upoznata je s programom rada i uspjesima učenika. Gđa Marić je učenicima i nastavnicima čestitala važan jubilej ukazujući na svetosavske osnove prosvjete i pedagogije. -Odupirući se vlastitom nemaru prema kulturi pamćenja, njegujući nacionalnu samosvijest i ravnopravnost, razvijajući slobodno mišljenje i stvaranje, srpski i hrvatski narod trebaju poštovati svoje slavne pretke, naglasila je gđa Mitrović Marić.
Uskrsnim pozdravom Hristos vaskrse! prisutne u dvorani pozdravila je predsjednica Republike Hrvatske gđa Kolinda Grabar-Kitarović. U svom obraćanju gđa Grabar-Kitarović istaknula je kako su današnji jubileji važni ne samo po svom povijesnom značenju, nego i po onome što znače i nagovještavaju za budućnost. -Doslovce za budućnost, jer je riječ o mladima, koji će za koju godinu punim jedrima zaploviti u život i biti graditelji i svoje i naše budućnosti, rekla je predsjednica Hrvatske.
Čestitajući desetu godišnjicu djelovanja Gimnazije Kantakuzina Katarine Branković, predsjednica Republike je istaknula kako ona nadilazi značenje obilježavanja prvog školskog jubileja. -Nemoguće je, naime, današnji događaj gledati izvan konteksta ukupnih odnosa između hrvatskoga i srpskoga naroda i njihovih matičnih država, rekla je predsjednica Hrvatske i dodala kako Republika Hrvatska želi biti država stvarne, a ne samo proklamirane tolerancije. U tom smislu istaknula je toleranciju tek kao temelj onoga što je krajnji cilj, a to je otvarati manjinskim zajednicama prostor afirmacije njihovih kulturnih i vjerskih identiteta i njihovoj aktivnoj integraciji u društveni život.
Predsjednica Hrvatske je istaknula da smatra da Gimnazija, osim pružanja općih znanja i odgojnih osnova, promovira baštinu pravoslavne duhovnosti i srpskog nacionalnog identiteta i tradicije. \"Ujedno, ona svojim učenicima otvara vidike multikulturalnosti i multikonfesionalnosti i upoznaje ih s najvažnijim sadržajima hrvatske kulturne i duhovne baštine, čime im olakšava integraciju u sve vidike života hrvatskoga društva\", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.
Svečani program započeo je uvodnom riječju Njegovog Preosveštenstva Episkopa bačkog g. Irineja: -Današnja svečanost, posvećena proslavljanju dva jubileja - dvjestote godišnjice od osnivanja prve srpske škole u Zagrebu i desete godišnjice od početka rada Srpske pravoslavne opće gimnazije Katarina Kantakuzina Branković - pada u dane kada kršćani, kako pravoslavni tako i katolici, proslavljaju Blagdan nad blagdanima, Uskrsnuće Gospodina i Spasitelja našega Isusa Krista. Stoga ću nastojati da i moje kratka pristupna pozdravna riječ bude u duhu uskrsnuća.
-Jedinstvena je prilika, čak i naša obveza, da na početku spomenemo imena prvih učitelja koji su prije dvije stotine godina, u okrilju pravoslavne crkvene općine, 1814. ljeta Gospodnjeg, u ovom gradu, započeli sustavno obrazovanje srpske djece. To su: Georgije Tomić, Vasilije Stepić, Ivan Pelopida, Mihailo Teodorović, a desetljeće kasnije Simeon Milašinović, Uroš Gavrilović i Spiridon Trbojević. Zašto se sjećamo IMENÂ utemeljivača srpskog školstva u Zagrebu? Da sebi, a i drugima, damo odgovor na pitanja: tko sam? kome pripadam? kamo idem? Ili, još jednostavnije, da, sjećajući se važnih imena iz prošlosti, čuvamo svoj osobni, vjerski, nacionalni i kulturni identitet, razvijajući vlastiti pogled na svijet i na društvo u kojem živimo, istaknuo je Episkop bački g. Irinej i dodao:
-Ali, sve to, iako vrlo važno, ipak nije i najvažnije. Za nas kršćane, ljude Crkve, je važno trajanje u povijesti, posebno kontinuitet toga trajanja, ali mi smo, prije svega, okrenuti ka eshaton, budućem stoljeću, Božjem kraljevstvu, koje će doći, koje dolazi i koje je, kao zalog i prvina, već došlo. Stoga mi sve svoje duhovne i tjelesne pretke vidimo kao članove jednog sabornog, sveobuhvatnog Tijela Crkve, s kojima ćemo, sabrani oko Jedinoga Spasitelja u Nebeskom Jeruzalemu, vjerujemo i molimo se za to, živjeti i gledati se u vječnosti, ne manje realno nego što danas, pod divnim svodovima ovoga hrama kulture, gledamo jedni druge. Zbog toga i današnje spominjanje zagrebačkih srpskih učitelja iz prve polovice devetnaestog stoljeća znači molitvu Bogu za njih, a i za nas, sakupljene ovdje i sada. Na isti način spominjemo i dragi nam lik blažene uspomene mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana Pavlovića. I s njim ćemo se sresti u krasoti budućeg svijeta, bespočetnom i vječnom Kraljevstvu Božjem, gdje noći više neće biti i neće trebati svjetiljke ni svjetlosti sunca (Otkr. 22, 5). Jer, sve će biti obasjano svjetlošću lica Kristova. Poput Aristotela koji se povukao u Stagira i osnovao Likej, mitropolit Jovan se, u doba kada su narcisoidni kultovi malih razlika prestali destrukcijom uništavati živote susjednih polisa, pred kraj zemaljskog života povukao u svoje sjedište u Zagrebu i osnovao Srpsku pravoslavnu opću gimnaziju Katarina Kantakuzina Branković , podsjetio je vladika Irinej i nastavio:
-Danas, kada prođemo kroz velebno zdanje Gimnazije na Svetom Duhu i vidimo suvremene kabinete i dvorane, ispunjene veselim učenicima i ozbiljnim učiteljima, jasan nam je dalekosežni značaj životnog djela blaženopočivnog mitropolita Jovana. Noseći u sebi iskustvo profesora Bogoslovije, on je znao da, kao što crkvena liturgijska katiheza, a donekle i vjersko obrazovanje u javnim školama, ima za cilj uključiti pojedinca u život Crkve, tako isto i široko obrazovanje koje daje gimnazija ima za cilj uključiti pojedinca u život društva. Znamo da tih godina to nije bilo nimalo jednostavno. Bilo je i onih koji preostale Srbe nisu vidjeli kao dio hrvatskog društva. Na žalost, vidimo da ih ima još. Ali, prije deset godina bilo je u hrvatskom društvu, i to na odlučujućim mjestima, i takvih ličnosti koje nisu bile za nejednakost i za podjele nego su, podržavajući mitropolita Jovana i Srpsku Pravoslavnu Crkvu u Hrvatskoj, željele pružiti priliku novim srpskim naraštajima, osiguravajući im mogućnost za vrhunsko školovanje u zemlji u kojoj su, zajedno s hrvatskim narodom, živjeli i njihovi preci i u kojoj su i sami rođeni. I tim dobrim, dalekovidni ljudima, izdancima kršćanske, a ne neke druge Hrvatske, upućujemo riječi duboke zahvalnosti i molitvu Uskrslom Kristu, Darodavcu nepropadivih dobara, za njih, njihove domove i njihovu domovinu.
-Dragi Učenici, najbolje iskoristite ovaj dar vaš Crkve i društva u kojem živite! Sada je s vama novi mitropolit, vladika Porfirije, s bogodarovanom mu ljubavlju i velikom energijom. Prisustvo najviših predstavnika hrvatske države i Katoličke Crkve na ovome mjestu i u ovom trenutku, zajedno sa vašim poštovanim profesorima, znak je da imate i njihovu potporu. Vi se školujete da biste dali doprinos razvoju i napretku duhovnosti i kulture srpskog naroda, a u ne manjoj mjeri i razvoju i blagostanju države u kojoj živite. Neki od vas će, možda, otići u Srbiju ili u neku drugu zemlju, ali Hrvatska je, uvijek i zauvijek, i vaša zemlja. Ovdje treba ostvarivati svoje životne želje i snove, realne, pritom ne male i sitne, jer vi - od sve srpske djece u Hrvatskoj, a i od mnogih vršnjaka u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj - imate najbolje uvjete za rad i učenje. Sa molitvenom željom da se vaše plemenite težnje ostvare, u ime vaše budućnosti, vas i sve prisutne još jednom pozdravljam uskrsnim pozdravom: Hristos vaskrse !, poručio je Preosvećeni Episkop bački dr. Irinej.
Uslijedila je monodrama Plač Katarine Kantakuzina Branković u izvođenju proslavljene i zagrebačkoj publici dobro poznate beogradske dramske umjetnice Vesne Čipčić. Monodrama je prožeta pjesmom hora Svetoarhangelskog manastira u Kovilju, koji vodi jerođakon Jerotej, Protopsalti, a zatim i zvucima harfe umjetnice Ivane Biliško i solo izvedbama Mecosopran Ivane Srbljani. Svečanu akademiju kojom su se na veličanstven način Srpska Pravoslavna Crkva i Gimnazija predstavile publici u Zagrebu osmislila je TV produkcija Eparhije bačke. Oduševljenje prepune dvorane kazališta i najsnažniji pljesak dobili su učenici Gimnazije koji su izašli na scenu poslije prikazivanja sedmominutnog filma o njihovoj Školi.
Pamteći mecene zagrebačke umjetnosti Hristifora Stankovića i Branka Gavelle, kako je kasnije istaknuo prof. dr. Milorad Pupovac, u Hrvatskom narodnom kazalištu na dostojan i veličanstven način proslavljeni su jubileji srpske prosvjete u Zagrebu.

                              


   
 

Srpska pravoslavna opća gimnazija Kantakuzina Katarina Branković
Adresa: Sv. Duh 122, 10000 Zagreb
Tel: +385(0) 1 48 52 871
Fax: +385(0) 1 48 52 871 
E-mail: gimnazija@srpskagimnazija-zg.org